Zemlje zapadnog Balkana se ove godine suočavaju sa novom recesijom, pri čemu se najveće slabljenje, od 2,5 odsto, očekuje u Srbiji, dok će oporavak u 2013. biti "veoma spor". Nivoi duga su takođe u pojedinim zemljama previsoki.Dug u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji je na veoma opasnom nivou, naročito u Albaniji od 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), mada se ubrzano povećava u Srbiji i Crnoj Gori.
Zemlje zapadnog Balkana se ove godine suočavaju sa novom recesijom, pri čemu se najveće slabljenje, od 2,5 odsto, očekuje u Srbiji, dok će oporavak u 2013. biti "veoma spor", upozorila je juče Svetska banka.
Nivoi duga su takođe u pojedinim zemljama previsoki, ukazala je koordinator Svetske banke za zapadni Balkan Džejn Armitidž.
"Rekla bih da je dug u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji na veoma opasnom nivou, naročito u Albaniji od 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), mada se ubrzano povećava u Srbiji i Crnoj Gori", rekla je ona u intervjuu za agenciju Rojters.
Prognoza za Srbiju najpesimističnija, Kosovo nastavlja s rastom
Prognoza Svetske banke za Srbiju, najveću ekonomiju u tom regionu, je najpesimističnija jer ta zemlja ima teškoće u stimulisanju rasta, u vreme kada nastoji da skreše svoj narastajući budžetski deficit.
"Dugotrajna neizvesnost u evrozoni znači da se suočavamo sa ponovnom recesijom", rekla je Armitidž i dodala da banka u ovom trenutku procenjuje "da je zapadni Balkan u recesiji".
Albanija i bivše jugoslovenske republike suočene su s padom izvoza i presušenjem direktnih stranih investicija usled dužničke krize u zoni evra, koja je glavni izvor trgovine i investicija za region Balkana.
Novčane doznake građana koji rade u inostranstvu su takođe u padu, dok su oštra zima i dugotrajan letnji period suše pogodili poljoprivredni sektor i proizvodnju električne struje u regionu, ukazala je Armitidž.
Jedino će Kosovo verovatno nastaviti s rastom zahvaljujući niskom nivou integracije sa evropskim tržištem, malom dugu i obilnim investicijama u infrastrukturu, rekla je ona.
"Iduće godine će doći do veoma usporenog rasta u tom regionu. Deficiti su svuda u porastu tako da te zemlje očekuju zaista teška vremena", upozorila je Armitidž.
Sniziti nivo duga, investirati u infrastrukturu
"One moraju da nastave put fiskalne konsolidacije i da počnu da snižavaju nivoe duga, ali je istovremeno njihov rast veoma nizak i potrebna su investiranja u infrastrukturu", ukazala je ona.
Centralna banka Srbije je prošlog meseca saopštila da će nacionalni ekonomski proizvod ove godine verovatno opasti 1,5 odsto. Nezaposlenost u Srbiji je na veoma visokom nivou od 25 odsto.
Vlada Srbije je postavila cilj rasta u idućoj godini od dva odsto i takođe obećala da će skresati budžetski deficit sa projektovanih 6,2 odsto BDP u 2012, na 3,6 odsto u 2013.
Srbiji je neophodno da smanji deficit kako bi osigurala novi kreditni sporazum sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), čija će misija stići u Beograd 13. novembra.
Armitidž je naglasila da Srbija mora da postigne sporazum sa MMF-om pre nego što Svetska banka da zeleno svetlo za zajam od 400 miliona dolara za podršku budžetu.
Bosna i Hercegovina, pak, mora da sprovede dugo odlagane strukturne reforme, pre nego što joj Svetska banka pusti zajam od 200 miliona dolara, ukazala je koordinatorka te banke za zapadni Balkan.